Nositelj projekta

NOSITELJ PROJEKTA

LOGO-unizd1-300x300Sveučilište u Zadru je prijavitelj i vodeći partner u projektu.

Zadar ima višestoljetnu sveučilišnu tradiciju, najdužu u hrvatskim zemljama: na tradicijama crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. stoljeća, još 14. lipnja 1396. osnovana je u Zadru dominikanska visokoškolska ustanova Studium generale, kasnije nazvana Universitas Jadertina.

Osnivanjem Sveučilišta u Zadru 4. srpnja 2002. Zakonom o osnivanju Sveučilišta u Zadru, navedene ustanove su, zajedno sa Studentskim centrom u Zadru, preustrojene u 16 sveučilišnih odjela i 9 stručnih službi Sveučilišta. U Trgovačkom sudu u Zadru Sveučilište je registrirano 29. siječnja 2003., a izbori za sastav Senata raspisani su u veljači 2003. Okončanjem izbora 25. ožujka 2003. sazvana je prva konstituirajuća sjednica Senata Sveučilišta u Zadru. Tada je donesen Statut Sveučilišta i raspisan izbor za rektora. Taj je dan kasnije odabran kao Dan Sveučilišta u Zadru (Dies academici) i redovito se godišnje obilježava.

Danas je Sveučilište u Zadru najveće potpuno integrirano sveučilište u Republici Hrvatskoj, s 25 sveučilišnih odjela. To su: 1. Odjel za anglistiku; 2. Odjel za arheologiju; 3. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu; 4. Odjel za ekonomiju; 5. Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju; 6. Odjel za filozofiju; 7. Odjel za francuske i iberoromanske studije; 8. Odjel za geografiju; 9. Odjel za germanistiku; 10. Odjel za informacijske znanosti; 11. Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja; 12. Odjel za klasičnu filologiju; 13. Odjel za kroatistiku i slavistiku; 14. Odjel za lingvistiku; 15. Odjel za nastavničke studije u Gospiću; 16. Odjel za pedagogiju; 17. Odjel za povijest; 18. Odjel za povijest umjetnosti; 19. Pomorski odjel; 20. Odjel za psihologiju; 21. Odjel za sociologiju; 22. Odjel za talijanistiku; 23. Odjel za turizam i komunikacijske znanosti; 24. Odjel za zdravstvene studije; 25. Teološko-katehetski odjel.

Na odjelima se izvode studiji na tri razine: preddiplomskoj, diplomskoj i  poslijediplomskoj.

Za organiziranje i promicanje znanstveno-istraživačkog rada Sveučilište je, kao zasebne ustrojbene jedinice, ustrojilo četiri znanstveno-istraživačka centra. To su Centar za jadranska onomastička istraživanja, Centar Stjepan Matičević, Centar za istraživanje krša i priobalja i Centar za interdisciplinarno istraživanje mora i pomorstva (CIMMAR). Osim toga, na Sveučilištu djeluju i dva centra za nastavni rad: Centar za tjelovježbu i studentski sport te Centar za strane jezike.

Na sveučilišnim studijima studira oko 6000 studenta, a Sveučilište zapošljava ukupno 632 djelatnika, od toga u nastavi 415 (266 doktora znanosti i 28 magistara znanosti). U službama Sveučilišta zaposleno je 178 djelatnika, a u Poslovnom centru Sveučilišta u Zadru 39 djelatnika.

Osobita pozornost pridaje se suradnji s lokalnom i regionalnom zajednicom u obliku pripreme i izvođenja zajedničkih projekata, sudjelovanja u izradi strateških razvojnih dokumenata, poticanja razvoja civilnog društva, priređivanju različitih aktivnosti s ciljem popularizacije znanosti, poticanja istraživanja te zaštite i održivoga vrednovanja kulturne i prirodne baštine.

Zahvaljujući marljivom i odgovornom radu djelatnika i studenata Sveučilište u Zadru izvodi sveučilišni znanstveni, nastavni i stručni rad i svakim danom sve više raste i unaprjeđuje se te doprinosi općem razvitku.

lingvistikaOdjel za lingvistiku na Sveučilištu u Zadru osnovan je 2008. godine te je jedan od dvaju odjela za lingvistiku u Hrvatskoj. Odjel je aktivan u znanstvenoj djelatnosti, organiziranju međunarodnih konferencija, studentskih skupova i radionica, suradnji s raznim odjelima i društvima u zemlji i inozemstvu te redovito organizira gostujuća izlaganja domaćih i stranih znanstvenika u okviru ciklusa predavanja Lingvistička srida.

Lingvistiku u Zadru moguće je studirati kao jednopredmetni studij (program traje četiri semestra te nosi 120 ECTS bodova) te kao dvopredmetni studij (program traje četiri semestra te nosi 60 ECTS bodova).

Oba diplomska studija studentima nude mogućnost temeljita izučavanja strukture različitih jezika, ali i uloge jezika u društvenom životu. Studenti pritom stječu znanje o specifičnostima jezika na svim razinama jezične strukture kao što su svojstva glasova (fonetika i fonologija), morfemi i riječi (morfologija), sintagme i rečenica (sintaksa), značenje (semantika).

Osim toga, putem brojnih izbornih kolegija, studentima se omogućuje stjecanje uvida u odnos jezika i uma (kognitivna lingvistika), usvajanje jezika i višejezičnost (psiholingvistika), jezičnu varijabilnost i promjenu u društvenom i geografskom kontekstu (sociolingvistika, lingvistička geografija), odnos jezika, identiteta i kulture (lingvistička antropologija), ulogu jezika u procesima učenja i poučavanja u formalnom obrazovanju (obrazovna lingvistika), jezik u uporabi ili kako značenje proizlazi iz konteksta (pragmatika). Pritom se studentima pruža inovativan način rada (uz individualiziran pristup i naglasak na istraživačkom radu), motivirajuću radnu sredinu u kojoj se studenti prate, usmjeravaju i potiču na razvijanje vlastitih znanstvenih interesa, mogućnost sudjelovanja u radu na znanstveno-istraživačkim projektima, eksperimentima, na znanstvenim skupovima i radionicama te terenskim istraživanjima, mogućnost usavršavanja na školama u inozemstvu kao i mobilnost u okviru programa razmjene.